Salmoneloza kod peradi
13. 11. 2025.
Uzorkovanje jata, simptomi bolesti, higijena, biosigurnosne mjere
Salmoneloza je zarazna, bakterijska bolest peradi i drugih vrsta životinja od koje obolijeva i čovjek (zoonoza), zbog čega je vrlo značajna za javno zdravstvo o čemu govori podatak da je druga najčešće prijavljivana zoonoza koja se prenosi hranom u EU. Zbog značaja za javno zdravstvo, temeljem Programa kontrole salmoneloze kod peradi vrste Gallus galus u Bosni i Hercegovini, propisana je učestalost uzimanja uzoraka putem samokontrola i službenih kontrola, te slanja istih na laboratorijsku pretragu.
Djelatnici Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske ovom prilikom posjetili su peradarske proizvođače kako bi im ukazali na neke značajke vezane za ovu bolest.
Podsjetili smo ih da se proizvodi (meso i jaja) podrijetlom od peradi pozitivne na određene serotipove salmonele ne smiju stavljati na tržište u svježem stanju. Isti se upućuju na odgovarajuću termičku obradu ili se životinje usmrćuju i neškodljivo uklanjaju, te da je zabranjena upotreba antimikrobnih pripravaka u svrhu liječenja, dok je preventivno cijepljenje kokoši nesilica obavezno.
Postoji preko 2400 različitih serotipova ove bakterije od kojih su samo određeni opasni po zdravlje životinja i ljudi. Ovisno o serotipu salmonele bolest se može manifestirati kliničkim znakovima, kao što su potištenost, nakostriješeno perje, proljev s nakupljanjem fecesa po perju i oko kloake, smanjeno uzimanje hrane i vode, te različito visok mortalitet, dok infekcije nekim serotipovima mogu proći bez ikakvih simptoma.
Bolest je vrlo raširena u prirodi, prenosi se vertikalno- s kokoši na jaje i horizontalno s životinje na životinju, a najčešći načini zaražavanja jata peradi je putem hrane. Naime, sirovine za proizvodnju stočne hrane (kukuruz, soja, suncokret isl.) često su kontaminirani u skladištima od strane glodavaca i divljih ptica koji svojim izmetom prenose uzročnika. Zaraženi glodavci, kao najznačajniji prijenosnici bolesti, mogu na farmama inficirati kokoši tako da izmetom kontaminiraju hranu ili pak kokoši pokljucaju zaražene uginule životinje. Potencijalni izvor bolesti su i divlje i domaće životinje te kućni ljubimci koji žive u blizini objekta s peradi, a značajan faktor u širenju bolesti je i čovjek, te kontaminirana oprema.
Naglasili smo i važnost visokog stupnja higijene i primjene biosigurnosnih mjera kao primarne strategije u prevenciji bolesti (dezinfekcijske barijere, ograda oko farme, korištenje mreža na prozorima, zabrana ulaska nezaposlenim osobama, posebna odjeća i obuća za rad u objektu, učestalo provoditi mjere deratizacije, postavljanje sloja širine do 1 metra od običnog kamena veličine 10-15 cm, jer on otežava ulazak glodavaca u farmu i smanjuje njihovo prisustvo).
U prevenciji bolesti preporučili smo im korištenje probiotika, organskih kiselina, mananoligosaharida, eteričnih ulja putem hrane ili vode za piće.