Bedrenica

Zbog pojave opasnih zaraznih bolesti životinja u regiji, poljoprivredni savjetodavci provode mjere savjetovanja i upoznavanja domaćih proizvođača s aktualnim bolestima i potencijalnim prijetnjama, u svrhu zaštite domaće primarne proizvodnje.
Bedrenica (antraks) je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, koja stvara spore. Bolest se pojavila u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, dok na području Županije Posavske njena pojava nije uočena. Obolijevaju domaće i divlje životinje (goveda, ovce, koze, konji, svinje), a bolest se prenosi i na ljude. Ljudi se najčešće zaraze kontaktom kože sa sporama (kontakt s mesom, kožom, tkivima, vunom i sl. zaraženih životinja), zatim udisanjem prašine u kojoj se nalaze spore, te konzumiranjem termički nedovoljno obrađenog mesa zaraženih životinja.
Kod preživača bolest se najčešće očituje iznenadnim uginućem bez pojave jače uočljivih znakova bolesti. Kod nekih životinja može se prije uginuća primijetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji, te otežano disanje. Lešina se nakon smrti brzo nadima, a poseban znak za sumnju na antraks je krv koja ističe iz prirodnih otvora uginule životinje, ne gruša se i tamne je boje, gotovo katranaste. Zaražene životinje u završnom stadiju izlučuju bakterije putem sekreta, te tako kontaminiraju okoliš.
Životinje se zaraze putem hrane (trava, sijeno) koja je kontaminirana sporama ili udisanjem spora. Oboljele životinje se ne liječe, ali se provode mjere kontrole bolesti kao što su:
- pojačane biosigurnosne mjere, čišćenje, dezinfekcija te kontrola glodavaca,
- preventivno cijepljenje prijemljivih životinja,
- zabrana kretanja životinja,
- te odgovarajuće zbrinjavanje uginulih životinja.
Preporuka poljoprivrednim proizvođačima ukoliko sumnjaju na bolest ili uginuća životinje da bez odgađanja obavijeste nadležnog veterinara, te ograniče kontakt ljudi i drugih životinja s oboljelom ili uginulom životinjom. 
Kontakt sa životinjom i kontaminiranim površinama potrebno je svesti na najmanju moguću mjeru, te prilikom rada obavezno koristiti zaštitnu opremu (zaštitne maske, rukavice, jednokratnu zaštitnu odjeću, obuću koja se može dezinficirati). Temeljito oprati ruke poslije svakog kontakta sa životinjama uz korištenje dezinfekcijskih sredstava, a oštećenja kože, poput ranica, ogrebotina i sl. obavezno prekriti vodootpornim zavojem ili flasterom.