Utjecaj visokih temperatura na životinje

Djelatnici savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske u proteklom razdoblju  su obavili terenske obilaske poljoprivrednih gospodarstava i stočara na našem području. Primarni cilj obilaska bio je savjetovanje o mjerama zaštite i postupanja sa životinjama tijekom aktualnog vala ekstremnih vrućina. U svakodnevnoj komunikaciji sa poljoprivrednim proizvođačima su prenesene ključne preporuke, kako u uvjetima ekstremno visokih vanjskih temperatura zaštititi životinje od toplotnog stresa i toplotnog udara radi očuvanja zdravlja životinja, dobrobiti i proizvodnih rezultata. Poseban naglasak stavili smo na:

- osiguranje stalnog pristupa svježoj pitkoj vodi,

- poboljšanje ventilacije, zasjenjivanje objekta i smanjenje gustoće naseljenosti životinja u stajama,

- upotrebu sistema rashlađivanja,

- prilagodbu režima hranidbe (hraniti u hladnijim dijelovima dana),

- redovitije čišćenje i uklanjanje vlažne prostirke i gnoja iz štala.

Najviše upita bilo je od strane uzgajivača koji imaju intenzivan uzgoj, osobito peradara,  u kojem su životinje smještene u objektima s visokom gustoćom naseljenosti, što znatno ubrzava akumulaciju topline. Temperature u objektima su prelazile 36-37 ℃, životinje su dahtale, teško disale na otvoren kljun/usta, pojačano slinile, smanjeno uzimale hranu što je rezultiralo padom proizvodnje i povišenim mortalitetom. Perad nema znojnih žlijezda i u ovakvim uvjetima se hladi isključivo dahtanjem, ovisne su o ambijentalnim uvjetima te vrlo brzo stradaju od toplotnog udara. Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da pojačaju rad ventilacijskih sistema, uz napomenu onima koji su ugradili prskalice i zamagljivače da izbjegavaju prekomjerno natapanje bez jakog protoka zraka, jer tako znatno podižu vlažnost zraka što je u kombinaciji s visokom temperaturom kontraproduktivno i znatno povećava opasnosti od toplotnog udara.

U većini objekata životinje su smanjile konzumiranje hrane pa smo im savjetovali hranjenje rano ujutro i kasno navečer, kao i uvođenje noćnog režima hranjenja u trajanju od sat do sat i pol. Isto tako, sve intervencije (pregon, utovar, transport i sl.) potrebno je strogo izbjegavati tijekom dana, te da iste obavljaju isključivo noću ili ranim jutarnjim satima.

Vlasnicima životinja koje se drže na ispaši preporuka je izbjegavanje izgona životinja na pašu u najtoplijem dijelu dana, da životinje na paši moraju imati stalan pristup hladovini i dovoljan broj pojilišta kako bi se izbjeglo pretjerano kretanje po jakom suncu.